Sibila Jelaska, redoviti član HAZU

Nastavna djelatnost

Dodiplomska nastava
 
Od 1975-1978. god. vodila sam praktikum iz kolegija Genetika na PMF-u, koji je tada bio u početnoj fazi stvaranja jer do tada nije ni postojao. (Papeš. D., Jelaska, S. i Krsnik-Rasol, M.: Radni listovi iz Gnetike, interna skripta za praktikume i vježbe (1-25), šapirografirani materijal.)
 
Od 1980 do 1985. sudjelovala sam u vođenju praktikuma iz kolegija Viši biološki praktikum.
 
Od škol. god. 1983/84. do danas povjerena su mi predavanja iz kolegija Metodika znanstvenog rada, a u 1984/85. i kolegiji: Mehanizmi biljnog razvoja (2+0 1+2), i Kultura biljnog tkiva (0+0 2+4) za smjer Molekularna biologija.
 
Vodim diplomske i magistarske radove te doktorske disertacije.
 
Poslijediplomska nastava
 
Na Poslijediplomskom studiju prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu predajem kolegije od 1979 do danas: Kultura biljnih stanica (12+8), i Eksperimentalna biljna embriogeneza (10+5) te Regulacijski mehanizmi biljnog razvoja (16+4), zajedno s dr. sc. V. Magnusom)
 
Vođenje specijalizacija
 
Od 1972. do danas više mladih istraživača boravilo je u našem laboratoriju na specijalizaciji iz područja kulture biljnog tkiva.
 
Voditeljstvo diplomskih radova
Undergraduate theses
 
  1. 1979: Vesna Ožura: Zakorjenjivanje mladica karanfila razmnoženih in vitro.

  2. 1980: Zdenko Rengel: Rast i regeneracija u somatskoj kulturi ječma.

  3. 1980: Vera Cesar: Mogućnost uzgoja haploidnog ječma iz kulture antera.

  4. 1981: Vlasta Hribar: Kultura kalusnog tkiva makova Papaver bracteatum Lindl. i P. orientale L.

  5. 1982: Božena Cindrić-Jenko: Kultura megagametofita crnog bora in vitro.

  6. 1987: Iva Kućan: Indukcija adventivnog korijenja u kulturi crnog bora i sekvoje.

  7. 1990: Vesna Kostanjevečki:Rast stanične kulture bundeve (Cucurbita pepo L.) u bioreaktoru.

  8. 1990: Mirna Čurković: Kinetika rasta i peroksidazna aktivnost embriogenih staničnih kultura bundeve uzgajanih u bioreaktoru.

  9. 1990: Snježana Mihaljević: Rizogeneza u kulturi tkiva četinjača zaraženih bakterijom Agrobacterium rhizogenes.

  10. 1992: Branka Salopek: Sinteza antocijanina u kulturi krumpira in vitro.

  11. 1993: Dunja Leljak: Somatska embriogeneza bundeve na hranidbenoj podlozi bez hormona.

  12. 1993: Maja Anđić: Ekstracelularni proteini u embriogenoj staničnoj kulturi bundeve.

  13. 1994: Nataša Jermen: Transformacija regeneranata bundeve agrobakterijama.

  14. 1995: Sandra Mustapić: Somatska embriogeneza u kulturi zrelog embrija obične tise (Taxus baccata L.)

  15. 1996: Nataša Zagrajski: Tumorska transformacija u tkivu ukrasne koprive (Coleus blumei) posredstvom agrobakterija

  16. 1996: Biljana Balen: Morfološke i fiziološke značajke embriogene linije 31Cp8196 transgeničnog korijena bundeve (Cucurbita pepo L.)

  17. 1997: Viljemka Bučević: Utjecaj hranidbene podloge na organogenezu u kulturi vinove loze (Vitis vinifera L.)

  18. 1997: Darija Stupin: Kompatibilnost sorata soje Glicine max i različitih sojeva bakterije Bradyrhizobium japonicum (prof. Sulejman Ređepović)

  19. 1997: Andrija Finka: Djelovanje glutamina i hidrolizata kazeina na sazrijevanje somatskih embrija Pančićeve omorike Picea omorika (Panč.) Purk. (6.06.)

  20. 1997: Željka Krsnik: Morfološka i fiziološka svojstva novih križanaca kukuruza (Zea mays L.). (prof. dr. Vinko Kozumplik, suvoditelj S.J.), (8.07.)

  21. 1997: Sanja Sklepić: Kultura zreloga embrija obične tise (Taxus baccata L.). (2.10)

  22. 1997: Mihaela Perić: Utjecaj antibiotika i agrobakterija na somatsku embriogenezu Pančićeve omorike (Picea omorika (Panč.) Purk). (2.10.)

  23. 1999: Dean Gorski: Utjecaj tidiazurona i forklorfenurona (derivati feniluree) na regeneraciju u kulturi graha (Phaseolus vulgaris L.). (5.07.)

  24. 1999: Sabina Tahirović: Diferencijalna metilacija DNA u embriogenom kalusu bundeve (Cucurbita pepo L.). (28.10.)

  25. 1999: Ivan Pavičić: Djelovanje tidiazurona i forklorfenurona na regeneraciju izdanaka begonije (Begonia rex) u kulturi in vitro. (16.12.)

  26. 2000: Lidija Uzelac:

  27. 2001: Ela Kosor:
 
Voditeljstvo magisterija
 
  1. Renata Šutina, 1977: Kultura vegetacijskog vrška karanfila u uvjetima in vitro. FPZ, Sveuč. u Zagrebu, str. 77.

  2. Ivan Veličan, 1977: Uzgoj haploida vrste Nicotiana tabacum L. metodom kulture antera in vitro. Sveuč. u Zagrebu, str. 72.

  3. Branka Pevalek, 1980: Djelovanje fitohormona na rast, morfogenezu i genetsku stabilnost tkiva boba in vitro. Sveuč. u Zagrebu, str. 93.

  4. Biserka Jelenčić, 1980: Embriogeni potencijal kalusnih kultura bundeve. Sveuč. u Zagrebu, str. 64.

  5. Mira Seretin, 1983: Biološka aktivnost triptofola i njegovih šećernih konjugata u somatskoj embriogenezi bundeve. Sveuč. u Zagrebu, str. 63.

  6. Vera Cesar, 1983: Organogeneza u kulturi izoliranog pupa crnog bora (Pinus nigra Arn.) i križanca P. nigrosylvis Vid. Sveuč. u Zagrebu, str. 83.

  7. Jasna Berljak, 1984: Vegetativno razmnožavanje crnog bora (Pinus nigra Arn.) u kulturi in vitro. Sveuč. u Zagrebu, str. 74.

  8. Zdenko Rengel, 1984: Indukcija embriogenog kalusa i regeneracija biljaka u kulturi somatskih stanica ječma (Hordeum vulgare L.). Sveuč. u Zagrebu, str. 113.

  9. Marija Jug-Dujaković, 1985: Fiziološki i genetski faktori razvitka karanfila u uvjetima in vitro. Sveuč. u Zagrebu, str. 85.

  10. Daniela Hartl, 1985: Hormonska regulacija razvitka aksilarnih pupova u kulturi krizanteme (Chrusanthemum x hibrid). Sveuč. u Zagrebu, str. 68.

  11. Biserka Juretić, 1987: Dozrijevanje somatskih embrija i razvitak biljaka u dugotrajnim kalusnim kulturama bundeve (Cucurbita pepo L.). Sveuč. u Zagrebu, str. 79.

  12. Vesna Katavić, 1988: Regeneracija u normalnim i plazmidom Ri transformiranim somatskim stanicama šećerne repe i bundeve. Sveuč. u Zagrebu, str. 110.

  13. Tatjana Bakran-Petricioli, 1989: Analiza proteina u tumorskom i kalusnom tkivu bundeve (Cucurbita pepo L.). Sveuč. u Zagrebu, str. 72.

  14. Vesna Kovačević, 1990: Somatska embriogeneza u kalusnom tkivu lucerne (Medicago sativa L.). Sveuč. u Zagrebu, str. 68.

  15. Boris Osolnik, 1991: Študije androgeneze pri domačih kultivarjih zelja - Brassica oleracea var. capitata L. Sveuč. u Zagrebu, str. 65.

  16. Boris Koruza, 1991: Raziskave fenotipskih sprememb kultivarja ter uspešnost eliminacije virusov v kulturi meristema vinske trte - Vitis vinifera L. cv. Refošk. Sveuč. u Zagrebu, str. 97.

  17. Smiljana Banić-Čobanov, 1991: Pokušaj mikro-cijepljenja vegetacijskog vrška vrste Calocedrus decurrens. Sveuč. u Zagrebu, str. 61.

  18. Mirna Čurković Perica, 1992: Odabir haploida otpornih na Y virus krumpira u kulturi antera duhana (Nicotiana tabacum L.). Sveuč. u Zagrebu, str. 51.

  19. Jasminka Karoglan, 1992: Utjecaj genotipa na organogenezu u kulturi nodijskih odsječaka vinove loze (Vitis vinifera). Sveuč. u Zagrebu, str. 78.

  20. Suzana Stipković, 1992: Organogeneza u kulturi tkiva crnoga bora (Pinus nigra Arn.). Sveuč. u Zagrebu, str. 81.

  21. Snježana Mihaljević, 1993: Transformacija nekih četinjača in vitro posredstvom agrobakterija. Sveuč. u Zagrebu, str. 49.

  22. Ante Biško, 1994: Utjecaj elementa bora na rast i razvoj jagode u uvjetima in vitro. Sveuč. u Zagrebu, str. 68.

  23. Suzana Lukunić, 1997: Utjecaj tidiazurona i forklorfenurona (derivati feniluree) na regeneraciju u kulturi tkiva graška, Pisum sativum L., str. 84.

  24. Dunja Leljak-Levanić, 1997: Kontrola somatske embriogeneze dušikovim spojevima u kulturi tkiva bundeve (Cucurbita pepo L.), str. 81.

  25. Tamara Tramišak, 1997: Utjecaj apscizinske kiseline i šećera na sazrijevanje somatskih embrija Pančićeve omorike (Picea omorika (Panč.) Purk.), str. 75. (28.05.)

  26. Olivera Crmarić, 2000: Indukcija adventivnih i aksilarnih pupova u kulturi vegetacijskog vrška gerbere. sr. (voditelj dr. B. Kolevska -Pletikapić, suvoditelj S.J.), Sveuč. u Zagrebu

  27. Ivan Bilić, 2000: Isolation, characterization and transcriptional analysis of Tpv1 family of Ltr- retrotransposons from Phaseolus vulgaris L. (voditelj prof. Dieter Schweizer, University of Wienna, suvoditelj S.J.), Sveuč. u Zagrebu
  28. Nataša Bauer, 2002: Sinteza ružmarinske kiseline u transgeničnom kalusu ukrasne koprive (Coleus blumei Benth.), Magistarski rad, Zagreb, PMF (mentorica S. Jelaska).
 
Voditeljstvo doktorskih disertacija
 
  1. Branka Pevalek-Kozlina, 1988: Regeneracija hrastova (Quercus petrea, Q. robur) i divlje trešnje (Prunus avium) u kulturi in vitro. Sveuč. u Zagrebu, str. 166.

  2. Jasna Berljak, 1989: Somatska varijabilnost u kulturama stanica i protoplasta vrste Solanum tuberosum L. Sveuč. u Zagrebu, str. 138.

  3. Snežana Mezei, 1989: Regeneracija i mikrokloniranje u ćelijskim kulturama šećerne repe. Univ. u Novom Sadu, str. 76.

  4. Renata Pavlina, 1990: Indukcija i nasljednost somatske embriogeneze u kulturi nezrelog embrija kukuruza (Zea mays L.). FPZ, Sveuč. u Zagrebu, str. 113.

  5. Vesna Katavič, 1991: Fiziološke i morfološke karakteristike pRi transformiranog korijenja bundeve, Cucurbita pepo L. PMF, Sveuč. u Zagrebu, str. 84.

  6. Tatjana Bakran-Petricioli, 1993: Aktivnost promotora DC-8 tijekom razvoja transgeničnih biljaka vrste Arabidopsis thaliana (L.) Heynh. PMF, Sveuč. u Zagrebu, str. 107.

  7. Mirna čurković Perica, 1996: Sadržaj alkaloida u transformiranom haploidnom i dihaploidnom tkivu duhana (Nicotiana tabacum L.). PMF, Sveuč. u Zagrebu, str.74.

  8. Danijela Hartl, 1998: Pomlađivanje vinove loze u kulturi in vitro. PMF, Sveuč. u Zagrebu, str. 129.

  9. Ante Biško, 1999: Rast i razvoj jagode na zaslanjenoj (NaCl) hranidbenoj podlozi. Agronomski fakultet, Sveuč. u Zagrebu, str. 147.

  10. Snježana Mihaljević, 1999: Aktivnost promotora Dc3 u transformiranim somatskim embrijima Pančićeve omorike (Picea omorika (Panč.) Purk. PMF, Sveuč. u Zagrebu, str. 85.

  11. Dunja Leljak-Levanić, 2000: Metilacija DNA, izvanstanični glikoproteini i sinteza kaloze tijekom somatske embriogeneze bundeve. PMF, Sveuč., u Zagrebu, str. 120.
  12. Nataša Bauer, 2006: Učinak transgena za fenilalanin-amonij-lijazu na sintezu ružmarinske kiseline u kulturi tkiva ukrasne koprive (Coleus blumei Benth.), Doktorska disertacija, Zagreb, PMF (mentorica S. Jelaska).
Ugledni znanstvenici koji su započeli istraživački rad pod vodstvom dr. Sibile Jelaska
 
  1. Dr. sc. Renata Pavlina (rođ. Šutina), izv. prof. na Agronomskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu (mentor za mag. rad i doktorsku disertaciju)

  2. Dr. sc. Vera Cesar, doc.na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (voditelj diplomskog rada, mentor za mag. rad)

  3. Dr. sc. Zdenko Rengel, prof. senior scientist, Faculty of Agriculture, Univ. of Western Australia, Perth, Australia (voditelj diplomskog rada, mentor za mag. rad)

  4. Dr. sc. Branka Pevalek-Kozlina, izv. prof. Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveuč u Zagrebu (voditelj diplomskog rada, mentor za mag. rad i doktorsku disertaciju)

  5. Dr. sc. Vesna Katavić, senior researcher, Plant Biotechnology Institute, National Research Council, Saskatoon, Saskatchewan, Canada (mentor za mag. rad i doktorsku disertaciju)

  6. Dr. sc. Jasna Berljak, rukovoditelj biotehnološkog laboratorija Semenarne, Ljubljana, Slovenija (mentor za mag. rad i doktorsku disertaciju)

  7. Dr. sc. Daniela Hartl, znan. sur. u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, Sveuč. u Splitu (mentor za mag. rad i doktorsku disertaciju)

  8. Dr. sc. Snežana Mezei, samostalni istraživač u Zavodu za uljne kulture Novi Sad (mentor doktorske disertacije)

 
Studijski boravci u inozemstvu
 
  1. Laboratoire de Biologie Cellulaire I. Faculte des Sciences, Pariz (stipendija francuske vlade), 6 mjeseci, 1969-70.

  2. Dept. of Botany & Plant Sciences, Riverside; Dept. Vegetable Crops, Dept. of Pomology, Davis; Dept. Genetics, Berkeley, Univ. of California, USA, 2 mjeseca,1981.

  3. Institut fur Forstgenetik und Forstflanzenzuchtung, Grosshansdorf, Njemačka, 7 dana, 1982.

  4. Plant Cell and Tissue Lab., Hilleshog AB, Švedska (financirala švedska akademija nauka), 14 dana, 1985.

  5. Tečaj: Advances in Biotechnology: the Biological Basis, British Council, Dubrovnik, 14 dana, 1985.

  6. Tečaj: Recent Advances in Plant Tissue Culture for Crop Production and Improvement, British Council, Bath, UK, 14 dana, 1987.

  7. Lab. de Physiologie Vegetale et Forestiere, Faculte des Sciences, Universite de Nancy I, Nancy, Francuska, 2 tjedna, 1989.

  8. Lab. Interactions et Micropropagatiom, Universite Claude Bernard-Lyon I, Villeurbanne, Francuska, dva tjedna, 1990.

  9. Department of Forestry and Resource Management, Univ. Calif., Berkeley, USA. škol. god. 1990/91.