Životopis
Vladimir Paar
Vladimir Paar, rođen je 1942. u Zagrebu. Redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Odlikovan je Ordenom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića i dobitnik je državnih nagrada za značajno znanstveno otkriće i za popularizaciju znanosti. Oženjen je i otac četvoro djece. Kao gostujući znanstvenik i profesor boravio je ukupno sedam godina na svjetskim znanstvenim institutima i sveučilištima (Kopenhagen, Amsterdam, München, Köln, Mainz, JÜlich, College Park-Washington, Livermore, Paris-Orsay, Oxford, Moskva-Dubna, Rio de Janeiro, Brighton, Yale, Berkeley itd.). Dulji boravci: Niels Bohr Institute, Kopenhagen; International institute for theoretical physics, Trst; Technical University, München-Garching; FA Jülich; Federal University, Rio de Janeiro; JINR, Moskva-Dubna; Free University Amsterdam; Lawrence Livermore National Laboratory, Livermore.
Područja znanstvenog rada Vladimira Paara obuhvaćaju više različitih tematika:
a) znanstvena istraživanja iz fizike: bozonsko-fermionski modeli strukture atomskih jezgri, gustoća stanja na visokim energijama, deterministički kaos, kompjutorski modeli regularnosti i kaotičnosti robota, populacijske jednadžbe s rupama, tranzijentni kaos, patenti s metodama šifriranja pomoću kaosa, supravodljivost atomske jezgre, kompjutorski modeli dinamičkih sustava;
b) interdisciplinarna istraživanja iz prirodnih znanosti i biomedicine: modeli nelinearnih bioloških oscilatora, kompjutorski modeli u kliničkoj medicini, primjena fraktala u biologiji, kemiji i geografiji, novi kompjutorski algoritam GRM za istraživanje strukture humanog genoma pomoću određivanja globalne repeticijske mape, istraživanje i otkrića novih tandemnih repeticija i repeticija višeg reda u genomu čovjeka, čimpanze, orangutana i makake rezusa;
Područja stručnog rada obuhvaćaju:
Veze prirodnih znanosti s humanistiškim znanostima i teologijom; povijest znanosti; obrazovanje: suvremena metodika nastave fizike i prirodnih znanosti, načela obrazovanja u funkciji razvoja gospodarstva i društva temeljenih na znanju.
Autor je 222 znanstvenih radova u svjetskim znanstvenim časopisima (prema SCI), ukupna citiranost = 2641, h-indeks = 25.
Pet najcitiranijih radova redom su citirani 228, 127, 75, 68, i 61 puta.
Autor je ukupno 586 publikacija i 3 informatička patenta.
Među publikacijama je i 30 školskih knjiga (udžbenici, priručnici, vježbenice, zbirke zadataka).
Više od tri desetljeća sudjeluje u javnim medijima na popularizaciji znanosti i uloge znanja, obrazovanja i znanosti u gospodarskom i društvenom razvoju.