Impressum
|
Najznamenitiji slikar minijatura renesansnog razdoblja, Julije Klović, radio je za
najistaknutije mecene svoga doba, za kralja Ludovika II., za obitelj Grimani i Farnese - u
Mađarskoj, u Perugi, Veneciji, Parmi i Rimu. Rođen je 1498. godine u Grižanima i svoje
hrvatsko podrijetlo isticao je potpisujući se don iulio clouio di crouatia. U Italiji se
družio s najistaknutijim umjetnicima i humanistima: Michelangelom,Vittoriom Colonnom,
Peterom Brueghelom, Giorgiom Vasarijem ... Bio je u Rimu zaštitnikom mladom slikaru El
Grecu i zagovarao ga kod mecena.
Časoslov Farnese,
molitvena knjiga koju je za svog mecenu u Rimu Klović brižljivo oslikavao punih
devet godina (1537. - 1546.), stoljećima zaokuplja pozornost i izaziva udivljenje svoje
rijetke i izabrane publike. Već Klovićev prvi životopisac, njegov suvremenik i
prijatelj, Giorgio Vasari, iscrpno opisuje svaku pojedinu minijaturu iz te knjižice, tako
važne za povijest minijature. Mogli bismo je - kao što su Klovića prozvali
Michelangelom sitnoslikarstva - nazvati sikstinskom kapelom džepnoga formata. Stoga nije
čudno što ta malena knjiga na poseban način privlači strane i hrvatske proučavatelje
Klovićeva opusa i povijesti sitnoslikarstva uopće.
Pripremajući obilježavanje 500. obljetnice rođenja Jurja Julija Klovića (1498.-1998.)
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, već više od 130 godina čelna ustanova
hrvatske znanosti i kulture, htjela se dolično odužiti velikom hrvatskom sitnoslikaru.
Uz niz prigodnih manifestacija, u znak sjećanja i uspomena na najslavnijeg Schiavona -
izdana je kovanica s njegovim likom, promovirana poštanska marka, premijerno izvedena
prigodna skladba ... - Akademija je pokrenula i tri projekta koja pridonose boljem
poznavanju umjetnika i njegova djela.
U suradnji s Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu ponajprije je organiziran
međunarodni skup o Kloviću, minijaturi i grafici u razdoblju od 1450. do 1700. godine.
Istodobno je u okrilju Kabineta grafike HAZU priredena izložba Juraj Julije Klović u
grafici, koja je iscrpno prikazala do tada nedovoljno poznat Klovićev udio u likovnoj
kulturi, ne samo svoga vremena nego i idućih stoljeća. Katalog izložbe ostaje trajnim
prinosom Klovićevoj bibliografiji.
Naposljetku, kao svojevrsni hommage najvećemu i najznamenitijemu Klovićevu djelu
priredeno je potpuno faksimilno izdanje Časoslova Farnese. Ovaj pretisak rukopisne
knjige ne donosi samo stranice s Klovićevim minijaturama, nego prvi put vjerno
reproducira i predaje kulturnoj i stručnoj javnosti čitavu dragocjenu umjetninu, knjigu
s cjelokupnim tekstom koji je izveo kaligraf Francesco Montrechi.
Sretna je okolnost da smo za prateći svezak uspjeli dobiti opširan komentar Časoslova
Farnese Williama M. Voelklea, vrsnog poznavatelja Klovićevih minijatura i glavnog
kustosa srednjovjekovnih i renesansnih rukopisa u Pierpont Morgan Library.Ivan Golub,
autor studije o Jurju Juliju Kloviću, istraživač, polihistoričar, književnik i
profesor teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na
Papinskom institutu u Rimu, desetljećima istražuje životni put i djelovanje Jurja
Julija Klovića.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odlučila se u izboru suizdavača za europski
poznatu austrijsku izdavačku kuću Akademische Druck - u. Verlagsanstalt (ADEVA) s
provjerenim senzibilitetom prema zahtjevnim poslovima u ostvarenju faksimilnih izdanja.
Objavom faksimila uvelike je proširena mogućnost izravnije komunikacije s Klovićevim
umjetničkim ostvarenjima, za koja još Vasari piše da “nisu dostupna javnosti, niti se
mogu vidjeti na javnim mjestima, kao što se mogu vidjeti slike, skulpture ili druga djela
ostalih umjetnika”.
Upravo nam je i bila nakana da se umjetnička ljepota neponovljiva originala, ipak, koliko
je to moguće, faksimilom ponovljeno otkrije svekolikim ljubiteljima umjetnosti, a napose
proučavateljima i štovateljima Jurja Julija Klovića.
Miroslav Begović
Glavni i odgovorni urednik
|
El Greco, Portret J. Klovića, Napulj, Museo Museo di
Capodimente
Navještenje pastirima - Vizija Ara Coeli
(fol. 30v-31)
Rođenje Isusovo - Čovjekov pad
(fol. 26v-27)
Bijeg u Egipat - Mojsije prelazi Crveno more
(fol. 42v-43)
Tijelovska procesija
(fol. 72v-73)
|
