RA'in, Kathrin KimOstseepipeline ''Nord Stream'' - Ein Meeresumweltrechtliches problem ? / RA'in Kathrin Kim
Sažetak: Inicijalno pitanje ovoga rada je u slijedećem: je li rusko-njemački projekt plinovoda (Nord Stream) zbilja pitanje zaštite morskog okoliša u području Baltičkog mora, kako se o tome često govori u međunarodnom tisku. Prema mišljenju autorice pitanje se može otkloniti time što se projekt plinovoda ne može uglavnom kvalificirati kao pitanje zaštite morskog okoliša. Za razliku od glavnih izvora zagađenja u Baltičkom moru mogući utjecaji plinovoda na morski okoliš su zanemarljivi, mogu se javiti tek povremeno, tj. prije svega za vrijeme njegove gradnje (uglavnom polaganja plinovoda). što treba razlikovati od razdoblja kada je plinovod u radu i kada se plin počinje transportirati. - U članku se identificiraju subjekti zaštite koji su izloženi riziku, pa se pomoću primjera ilustriraju poduzete mjere kojima se omogućuje izbjegavanje ili reduciranje štetnog utjecaja na morski okoliš, iako se radi o tekućem, dakle još uvijek fleksibilnom procesu planiranj i razvitka. Također se ispituje regulatorni okvir projekta pa se kritički osvrće na Konvenciju UN-a o pravu mora - ''kao sveobuhvatnog pravnog okvira za oceanske radnje'' - koja osigurava pravni okvir međunarodnog prava, Konvenciju o zaštiti morskog okoliša na području Baltičkog mora (Helsinki Convention), Konvenciju o utjecaju na okoliš u prekograničnom kontekstu (Espoo Convention), te - između supranacionalnih instrumenata - posebno EU direktivu o utjecaju na okoliš (EIA Directive). - Kombinacija i međuveza multilateralnih pravnih instrumenata i struktura pojašnjavaju se na primjeru EIA-Envirnmental Impact Assesment-a, odnosno procedure koja se ugrađuje u nacionalnu proceduru dozvole koja je obvezna za projekte velikih razmjera, a koji mogu imati značajan nepovoljni utjecaj na (morski) okoliš. Uviđa se nedostatnost pravne regulacije što je evidentno upravo na primjeru konkretnog plinovoda gdje proces izdavanja dozvola uključuje devet graničnih država. Glavni je nedostatak odvajanja nadležnosti glede transgraničnih projekata u različite individualno nacionalne procedure (dozvole i EIA) koje su pored toga potčinjene najrazličitijim nacionalnim standardima. Tako npr. još uvijek nema uniformne obrade tako sveobuhvatnog projekta. U projektu baltičkog plinovoda 9 država ne samo da nisu blisko kooperirale kako bi osigurale transparentnost procedure, već su radi prevazilaženja manjkave pravne situacije povećavale broj postojećih pravnih instrumenata konstruirajući novi ''legalni koncept''. Taka koncep predstavlja i tzv ''EIA-kišobran'' koji, zahvaćajući projekt kao cjelinu, određuje značajni nepovoljni okolinski utjecaj na morski okoliš. Unatoč korisnosti jednog takvog instrumenta autorica se pita postoji li uopće kakva pravna obveza za takvim instrumentom ? Iz tih razloga projekt plinovoda na Baltičkom moru služi ne samo kao dobar primjer demonstriranja međunarodne pravne situacije, nego je zahvaljujući realizaciji projekta također zanimljiv slučaj za pravnu znanost i praksu.
Prijevod naslova:
* Je li plinovod Nord Stream problem zaštite morskog okoliša ?
UDK: 504.42; 341.225
* Baltičko more
* izvorni znanstveni rad
* zaštita morskog okoliša * plinovod
U: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. God. 45, broj 4=90 (prosinac 2008). - str. 705-725.
